SARAJEVO

 

 

 
 

Sarajevo, čiji je geografski položaj 45 stepeni 53 minute i 28 sekundi N, 18 stepeni 25 minuta i 50 sekundi E, nalazi se u dolini rijeke Miljacke na 550 metara nadmorske visine. Srednja godišnja temperature je 9.7 stepeni C. Prosječne temperature tokom godine su 1.4 stepena C u januaru, 9.6 u aprilu i 8.8 u oktobru. Prosječan broj sunčanih sati godišnje u Sarajevu je 1680.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Geografski položaj grada je između Podunavlja i Jadranskog mora. U prošlosti je ovdje bilo i važno raskršće na putu između Carigrada i Soluna i Dubrovnika i Dalmacije.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U ovom području ljudi su se naselili već u mlađem kamenom dobu, o čemu svjedoče arheološki ostaci neolitskog naselja u Butmiru kod Ilidže, otkriveni i otkopani krajem prošlog vijeka (1893-1896).

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U periodu prije osmanskog osvajanja na ovim prostorima živjeli su sljedbenici srednjovjekovne Crkve bosanske, čiji su predstavnici bili u potpunosti uključeni u upravu nad tadašnjom bosanskom državom.

Sredinom trinaestog vijeka u Bosnu su došli franjevci kako bi pomogli u progonu sljedbenika Crkve bosanske, ali ostali su živjeti u Bosni sve do danas, dajući svoj veliki doprinos ukupnoj bosanskoj duhovnosti.

Od dolaska Turaka naovamo stanovništvo Bosne i Hercegovine čine pripadnici islamske, katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Grad Sarajevo utemeljen je, sa svojim sadasnjim temeljnim konturama i prepoznatljivim urbanim elementima, u petnaestom vijeku, nakon zauzimanja srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva od strane Turske 1463. godine. Osnivač grada bio je Isa-beg Ishaković. U toku svoje tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio je niz veoma lijepih i važnih javnih objekata. On je ovdje podigao i prvu džamiju - Carevu, a odmah do nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko rijeke Miljacke, brojne konake, dućane i druge građevine po uzoru na orijentalne gradove. Isa-beg Ishakovic je izgradio svoj konak ili dvor (Saray) u polju (Ovasi). Iz ovih naziva je izvedeno sadašnje ime Sarajeva (Saray Ovasi ili Dvor u polju), po kojemu se u pisanim izvorima prvi put pominje 1507. godine. Raniji nazivi grada bili su Vrhbosna, Hodidjed, te staro naselje Trgovište. Upravu nad gradom u šesnaestom vijeku preuzeo je Gazi Husrev-beg, također osmanski vojskovođa i bliski sultanov rođak. On je gradu dao slavu velikog šehera izgradivši brojne važne objekte, kojima je trajno obilježio život Sarajeva. To su velika Gazi Husrev-begova džamija sa velikim haremom i pratećim zgradama u centru grada, zatim divna sahat-kula uz tu džamiju, muvekithana (zgrada za osmatranje zvijezda i mjerenje tačnog lunarnog vremena), imaret (kuhinja za siromašne i putnike), Velika medresa, tekija i hanikah (vrsta visoke škole i učilišta za derviše), te Gazi Husrev-begova biblioteka. Pored ovoga, on je izgradio i banju, gradski vodovod (koji i danas funkcionira), karavanseraj, veliki bezistan (koji i danas postoji) i preko dvije stotine dućana. Takodjer, Gazi Husrev-beg je gradu ostavio i svoju veliku cjelokupnu imovinu u novcu, nakitu i umjetničkim djelima, te pravo na visoke prihode iz njegovih posjeda u šumama, selima, mlinovima i radnjama. On je ostavio veliki vakuf iz kojeg su se izdržavale ustanove koje je utemeljio i iz kojeg se alimentirao zanatski i trgovački napredak grada do predratnih dana 1992. godine.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prije pet vijekova Sarajevo prihvata Jevreje prognane iz Španije, koji raznolikoj tradiciji i kulturi grada dodaju novi specifican kvalitet sve do danas. Njihova Hagada, nastala u četrnaestom vijeku u Španiji, i danas se čuva u Sarajevu kao simbol specifičnog oblika književnog stvaralaštva razvijanog vijekovima.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Još od srednjeg vijeka Sarajevo je jedini evropski grad u kome se nesmetano razvijaju i egzistiraju različite religije, o čemu svjedoče njihova obilježja.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Krajem sedamnaestog vijeka (23-24.10.1697. godine) Sarajevo je doživjelo prvu od dvije velike kolektivne tragedije u svojoj historiji. Tada je ovaj grad u potpunosti spalio i srušio austrijski princ Eugen Savojski.

Odlukom Berlinskog kongresa 1878. godine uprava nad Bosnom i Hercegovinom dodijeljena je Austrougarskoj, koja je ovdje ostavila značajne civilizacijske tragove. Kraj austrougarske vladavine započeo je kada je atentator Gavrilo Princip, pripadnik jedne organizacije iz Beograda u Srbiji, ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda kod Latinske ćuprije u Sarajevu 14. juna 1914. godine. To je bio povod da Austrougarska objavi ultimatum Srbiji, čime je započeo Prvi svjetski rat.

Nakon Austrougarske, Bosna i Hercegovina i njen glavni grad bili su u sastavu nekoliko zvaničnih formi bivše Jugoslavije (federativne, narodne, socijalističke).

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Druga i najveća kolektivna tragedija Sarajeva započela je u proljeće 1992. godine potpunom opsadom grada i otvorenom agresijom na Bosnu i Hercegovinu od strane Jugoslavenske narodne armije, koja je kasnije pretvorena u takozvanu "Vojsku Srpske Republike Bosne i Hercegovine". Grad je preživio najdužu opsadu u istoriji modernog doba. Bio je blokiran 1400 dana (primjera radi, opsada Lenjingrada trajala je 900 dana), i to bez hrane, vode, električne energije, saobraćaja… Za vrijeme opsade, stanovnici grada su sistematski gađani i ubijani snajperima i teškom artiljerijom sa okolnih brda (ubijeno je oko 12000 ljudi, od čega 1600 djece) i ranjavani (ukupan broj ranjenih civila bio je oko 50000). U potpunosti su porušeni, spaljeni ili teško oštećeni svi najvažniji privredni kulturni, politički i drugi javni objekti, kao i ogroman broj stambenih zgrada. Primjera radi, još u početku agresije 1992. godine granatiranjem su u potpunosti spaljeni i zgrade i kompletna građa Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine i Orijentalnog instituta. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine teško je ostećen granatiranjem.

Opsada grada završena je parafiranjem mirovnog sporazuma krajem 1995. godine i njegovim potpisivanjem početkom 1996. godine. Sporazum su potpisali predsjednik Bosne i Hercegovine, predsjednici susjednih država Hrvatske i Jugoslavije (Srbije), kao i svjedoci predstavnici međunarodne zajednice.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Danas u Sarajevu živi oko 450000 stanovnika, što je oko 100000 manje nego prije početka rata 1992. godine. Obnova porušenih objekata, povratak izbjeglica i oporavak žrtava agresije još uvijek su u toku